Kampanjola eko bira uskoro od ječma iz vlastitog uzgoja, u ponudi i kraft pivo iz mora
“Prilikom kupnje kruha, koji se također proizvodi od žitarica, dosta ljudi danas razmišlja kakva je sirovina, a kod kupnje piva – gotovo nitko“, uvodi nas u ekološku priču o proizvodnji craft piva Dorian Siljan iz Savičente, agronom po struci.
Kaže kako je nelogično da se pri konzumaciji ne uzima u obzir ekološki aspekt jer se pivo radi od žitarica, a baš one se proizvode s velikim udjelom pesticida. Eko pivo nastaje od ječma i hmelja iz eko uzgoja, što znači da su sastojci uzgojeni u tlu koje nije tretirano nikakvim kemikalijama minimalno tri godine.
Ekološko ne podrazumijeva skupo
Nekada je zapravo svako pivo bilo organsko, ističe. Nisu postojali pojačivači okusa, stabilizatori, sintetička gnojiva, pesticidi, herbicidi i tko zna koji još ‘cidi’. Nije postojao ni eko znak – jer nije bilo potrebe. Sve je bilo u skladu s prirodom.
Organska proizvodnja nije samo proizvod s eko znakom, to je način razmišljanja i stil života, smatra.
Svojim proizvodima ljudima žele približiti upravo navedeno. Vjeruju da će kupci početi razmišljati o tome što je eko, zašto je netko odlučio proizvoditi takvo pivo te početi i sami djelovati u smjeru održivosti.
Žele još dokazati da to ne mora biti nešto ekskluzivo i skupo, već normalno i potrebno svakodnevno konzumirati “jer svi zavrjeđujemo kvalitetu“. Upravo zato, bez obzira što su ekološki proizvođači, cijena njihovog piva je kao i kod ostalih craft proizvođača.
Uzgojili vlastiti ječam
U proljeće su prvi puta zasijali vlastiti ječam. Žetva je bila u srpnju, a prinosom su zadovoljni. Zasijali su 5 hektara i dobili oko 3 tone po hektaru što je za ekološku proizvodnju sasvim zadovoljavajuće. Od 16 tona ječma dobiveno je 12 tona slada, što zadovoljava njihov godišnji kapacitet, doznajemo.
Siljan kaže da ih je sreća pogurala. Naime, pravilno je sijati u jesen jer su istarska proljeća sušna, međutim ovogodišnje je bilo hladno i bogato oborinama. “Imali smo više sreće nego pameti“, smije se. Problem je nastao kod nabavke ekološkog sjemena pivarskog ječma, no ove jeseni su napravili sve ‘onako kako treba’ što znači da su sijali prije nekoliko tjedana.
Najveće pitanje ipak je bilo gdje preraditi sirovinu jer u blizini nema male sladorane. Najbližu su pronašli u Njemačkoj i uskoro im stiže vlastiti ječmeni slad. “Gotov je, dobili smo i slike, sljedeći tjedan stiže. Odmah kuhamo pivo i polovicom siječnja će već biti spremno za prodaju“, s oduševljenjem kazuje.
Siljan s kolegom Darkom Pekicom proizvodi pivo od 2017. Bave se i poljoprivredom kroz OPG-ove. Darko drži krave, a Dorian uzgaja povrće. Obojica su ekološki proizvođači.
Ideja za pivo iskrsnula je slučajno, ali od samog početka znali su da će biti ekološko. Tu je nastao problem jer je bilo teško doći do sastojaka za takav proizvod.
Sada su sa svojim sladom zaokružili priču koja je od samih početaka podrazumijevala vlastitu sirovinu. “Potrajalo je, ali danas smo upravo tamo gdje smo željeli biti“, kažu. Jedini u Hrvatskoj nude eko certificirano pivo, ali nadaju se da će takvih kao što su oni uskoro biti više.
“Bira iz mora”
U svojoj ponudi imaju i biru iz mora. Naime, ovo je druga godina da su određeni broj boca stavili na dubinu od 40 metara na odležavanje.
“Ideja je došla od dečki iz opatijske udruge koja to radi s vinom. Učinilo nam se zanimljivo pa smo pivo natočili u veće boce i položili u more. Pokazalo se da je okus poseban, a razlog je što odležava u mraku na stabilnim temperaturama“, kaže Siljan.
Pojašnjava da su u pivu živi kvasci pa ono uvijek radi. Ako se povisi vanjska temperatura, kvasci brzo degradiraju i mijenjaju okus pića. Postoji veliki interes za ovaj novitet, a plus je i atraktivan izgled boca jer se na njih uhvate školjke.
Svoje proizvode predstavljaju na originalan i duhovit način pa za biru iz mora na internetskim stranicama kažu:
“Lani vam se bira z mora pježala, ovo lito je još bolja. Digla prasica nogu, aš je vidila konj da se potkiva. Tako i mi, kako ča vinari hitaju boce vina u more, da će doj sakramensko, smo hitili crvenu biru 40 metri fondo a mar. Pet miseci je iskala gušte i sad je pronta za iskati pensire mehke i dimboke.“
Potražnja je velika, a broj boca limitiran. Naime, turistička sezona je bila dobra pa nije ostalo puno za u more. Druge godine planiraju napuniti ipak koju bocu više.
Izvor: agroklub.com